Pretraži …

Novosti iz energetike

Održan regionalni summit: Zeleni plan u energetskom sektoru

U organizaciji Poslovnog dnevnika 5. – 6. travnja 2023. u Zagrebu, u Sheratonu je održan regionalni summit „Zeleni plan u energetskom sektoru.“ Skup je okupio najvažnije dionike energetskog tržišta i otvorio raspravu na temu energetske tranzicije, suradnju na području unapređenja i razvoja tokova plina i nafte, novih dobavnih pravaca kao i temu o obnovljivim izvorima energije. Cilj ovog skupa bio je utvrditi pozitivne prakse u te porazgovarati o odgovorima na energetske izazove koji se nalaze pred nama.

Pozdravni govor održao je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, koji istaknuo nužnost suradnje bliskih tržišta u svrhu ostvarivanja ciljeva zelene tranzicije.
Okupljene je pozdravio i Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Istaknuo je kako je zbog rata u Ukrajini došlo do brojnih poremećaja na svjetskim tržištima energenata. U takvim složenim okolnostima Hrvatska je imala stabilnu opskrbu energentima. Naglasio je i vrlo dobru poziciju Hrvatske kada je riječ o energetskoj tranziciji na održivu energiju te najavio kako će uskoro biti doneseni svi podzakonski akti ključni za njeno provođenje.  “Vlada je za energetsku tranziciju izdvojila pet milijardi kuna do sada, a taj bi iznos trebao biti dvostruko veći”, zaključio je Milatić.

Nakon pozdravnih govora uslijedile su tri zanimljive panel rasprave. Teme su bile: Stari energenti u novim političkim okruženjima, Modernizacija elektroenergetske infrastrukture u regiji i mogućnosti financiranja zelenih projekata.

U prvom panelu na temu Stari energenti u novim političkim okruženjima sudjelovali su neovisni stručnjaci za energetiku Igor Dekanić i Davor Štern, predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa Želimir Šikonja te savjetnik predsjednika Uprave Plinacra doc. dr. sc. Darko Pavlović. Povela se rasprava o novoj plinskoj i naftnoj paradigmi, razvoju plinovodnih sustava, značaju LNG terminala na Krku za cijelu regiju te regionalnoj energetskoj suradnji. Moderator je bio Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.

Energetska tranzicija je nezaustavljiv proces, no činjenica je da će do potpunog prestanka korištenja nafte i plina kao energenta proći još dosta vremena i mnogih tehnoloških inovacija, rečeno je, uz ostalo, u raspravi na panelu.

Želimir Šikonja smatra da će energetska tranzicija biti dugotrajni proces koji će imati svoje faze i rokove, no siguran je da neće doći do do zabrane uporabe nafte, benzine i plina neće doći „preko noć“.

”Hrvatska je , sukladno zaključcima Europske unije, donijela političke odluke o energetskoj tranziciji prema obnovljivim izvorima energije i te odluke provodi postoje i Hrvatska ih na  kroz svoju regulativu. Ono što će energetsku tranziciju određivati je tehnološki napredak bez koje ta priča nema podloge. U konačnici, tu je i pitanje cijene jer sve što se radi na kraju netko mora platiti”, kazao je Želimir Šikonja.

Kada  se govori o naftu i plinu,  Hrvatska, kao i većina članica Europske unije, nema energetsku samodostatnost te je zbog toga sinergija s EU vrlo bitna. LNG terminal na Krku vidi kao dobru stvar, no upozorava da to nije projekt koji će nam riješiti sve plinske ili generalno energetske izazove jer se moraju iznaći novi pravci dobave i infrastruktura za to, naglasio je Šikonja.

Tijekom rasprave savjetnik predsjednika Uprave Plinacra, Darko Pavlović, naglasio je nužnost  dekarbonizacije, no uz strateško promišljanje o svim modelima i izazovima koja taj proces donosi. „Energetska tranzicija mora dovesti do razvoja novih tehnologija, koja će onda omogućiti i ubrzati dekarbonizaciju. Činjenica je da će morati postojati dugotrajna prijelazna razdoblja, koja će se bazirati na plinu kao prijelaznom energentu za supstituciju “prljave energije” do tehnologije koja će dovesti do čistog vodika i potpune primjene OIE”, kazao je Pavlović. Istaknuo je također nužnost daljnjeg povezivanja Plinacrovog plinskog transportnog sustava sa sustavima zemalja gravitirajuće regije, daljnju diversifikaciju dobavnih pravaca plina – osobito vezano uz projekt Jonsko-jadranskog plinovoda kojim će se omogućiti dobava plina iz Istočnog Mediterana te je istaknuo svijetli primjer LNG terminala na otoku Krku kojim je Hrvatska postigla zavidnu razinu energetske stabilnosti.

Davor Štern, neovisni energetski stručnjak, naglašava da je činjenica da Hrvatska ima dovoljno energije, da smo zimu prebrodili i da nikome nije bilo zima niti je neka industrija zbog nedostatka energenata morala biti zaustavljena.

No, upozorava, “nitko ne pita koliko to košta”. Koliko košta plin koji nam stoji u podzemnom skladištu plina i tko će u konačnici to platiti. Štern je upozorio na sporu digitalizaciju i generalno modernizaciju energetskog sustava.

Podsjetio je da je većina hrvatske energetske infrastrukture i strategije napravljen prije 1990. godine, a da se nakon toga napravilo vrlo malo izuzetak je LNG terminal.

Energetski stručnjak Igor Dekanić, naglašava da je teško predvidjeti što će se, posebno po pitanju cijene, događati na energetskom tržištu. “Ono što se u zadnjih godinu dana promijenilo su dobavni pravci – do 24. veljače postojala je uhodana i razgranata mreža plinovoda i naftovoda iz Rusije prema Europi, a što je rezultiralo velikim količinama isporučenih ugljikovodika te posljedično velike ovisnosti Europe o Rusiji. Danas su pronađeni novi pravci dobave iz Sjeverne Afrike, Norveške, Bliskog istoka te prekooceanskih izvora.

Iako o Hrvatskoj rijetko razmišljamo kao o uspješnoj zemlji, činjenica je da smo po pitanju energetske pozicioniranosti u vrlo dobroj poziciji. Tu su prije izgrađeni infrastrukturni sustavi prijema i prijenosa nafte i plina iz raznih izvora, a ne treba smetnuti s uma niti činjenicu da mi i dalje imamo vlastitu proizvodnju nafte i plina koja bi se pod nekim okolnostima mogla i dodatno povećati”, kazao je Dekanić.

Ova internetska stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Saznajte više na stranici Pravila o privatnosti