Skupština HUNIG-a prihvatila financijsko izvješće za 2018., rebalans plana za 2019. te financijski plan za 2020.
Na Skupštini Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa, održanoj 28. studenoga 2019. u Ininoj poslovnoj zgradi, čelnik Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan je prezentirao zanimljivo predavanje na temu „Pregled recentnih aktivnosti Agencije za ugljikovodike“. Polazeći od činjenice da će u idućih 20 godina globalne energetske potrebe narasti za trećinu, odnosno da će svijet do 2040. trebati oko 25 posto više nafte i plina nego što koristi danas, jedna od glavnih zadaća Agencije za ugljikovodike je revitalizacija istraživanja i domaće proizvodnje.
U pet godina postojanja, Agencija je provela četiri natječaja, organizirala suvremeni Data Room kojim je omogućila pregled podataka potencijalnim investitorima zainteresiranim za javno nadmetanje. Prvo nadmetanje koje je završilo u veljači 2015. rezultiralo je potpisivanjem Ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika. („Production Sharing Agreement“) za pet istražnih prostora na području Panonskog bazena (DR-02 INA d.d.; DR-04, SA-08, SA-09 i SA-10 Vermilion Zagreb Exploration).
Tri godine nakon potpisivanja prvih ugovora zabilježeni su ohrabrujući i poticajni rezultati. Naime, u istražnom prostoru DR-02 INA je bušotinom Severovci -1 otkrila nalazište plina. Tvrtka Vermilion je također zabilježila otkriće plina na dvije istražne bušotine – Cerić-1 i Berak-1. i sada su u procesu ishođenja dozvole za eksploataciju ugljikovodika.
U drugom nadmetanju za prostor Panonskog bazena koje je završilo u listopadu 2018. dodijeljeno je još šest licenci – dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i to sljedećim tvrtkama: INA-Industrija nafte, CRODUX Derivati Dva, Vermilion Zagreb Exploration i ASPECT Croatia.
Investitori su se obvezali da će na dodijeljenim istražnim prostorima u prvoj istražnoj fazi, koja traje tri godine, napraviti 200 km 2D seizmičkih mjerenja, 1 030 km² 3D seizmičkih mjerenja te izraditi 14 bušotina. Vrijednost tih ulaganja je oko 45 milijuna eura. U drugoj istražnoj fazi, koja traje dvije godine, investitori će izraditi 50 km 2D seizmičkih mjerenja, 560 km² 3D seizmičkih mjerenja te izraditi 11 bušotina. Vrijednost investicija u ovoj fazi iznosi preko 30 milijuna eura. Ukupna vrijednost investicija u istražnom razdoblju je oko 75 milijuna eura. Toj brojci još treba dodati oko dva milijuna eura koliko će država uprihoditi pri potpisivanju Ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika.
Osim Panonskog bazena investitorima je ponuđeno ulaganje u istražni prostor Dinarida veličine 12 tisuća četvornih kilometara, koji kako ističe Krpan, ima malo pouzdanih podataka. Ipak, zanimanje za taj prostor pokazala je INA-Industrija nafte i to za blok 14. Unatoč ohrabrujućim pojavama nafte i plina u određenim bušotinama, do danas nije bilo značajnijeg otkrića ugljikovodika na tom prostoru. Dinaridi su još uvijek neistraženi, a glavni razlozi leže u nepristupačnom i krševitom terenu koji je nepovoljan za kvalitetno snimanje seizmičkih podataka.
Polazeći od činjenice da Hrvatska ima iznadprosječno visoki geotermalni gradijent, čak za 60% veći od europskog prosjeka, u središtu aktivnosti stručnjaka Agencije za ugljikovodike, su geotermalni potencijali pa se tako priprema model kojim bi se taj vrijedni izvor energije više valorizirao, odnosno učinio privlačnima investitorima. Izrađena je studija o geotermalnim potencijalima RH, a sljedeće godine pripremit će se uredba o kvotama geotermalne energije. Nakon uspješno realiziranog projekta prve geotermalne elektrane u Velikoj Cigleni, koji je donio nova saznanja o valorizaciji tog vrijednog resursa, zanimanje lokalnih zajednica za te projekte je poraslo.
Prema trenutnim procjenama postojećih nalazišta geotermalnih izvora, trenutni potencijal je 500 MW iz geotermalne energije. Prednosti istraživačkih i proizvodnih aktivnosti vezanih za geotermalnu vodu su velike kao i učinkovitost geotermalnih postrojenja. Glavni nedostaci odnose se na velika kapitalna ulaganja, dugo vrijeme povratka uloženog, nedostatak ekonomskog i fiskalnog modela za poticanje ulaganja te nedostatak odgovarajućeg zakonskog okvira.
Krpan se potom detaljnije osvrnuo na zbrinjavanje CO 2 , skladištenje nafte te zakonsku regulativu. Objedinivši energetske resurse kroz istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, geotermalne potencijale, skladištenje plina i trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida te brigu o rezervama, Agencija je zaokružila djelatnost energetike s ciljem sigurnosti opskrbe i energetske neovisnosti, zaključio je Krpan.
Glavne smjernice djelovanja jedne od najstarijih stručnih udruga u Hrvatskoj koja sljedeće godine obilježava 55 godina rada, biti će proaktivnost, otvorenost i pomlađivanje članstva te okupljanje stručnjaka i poticanje njihovih stvaralačkih potencijala – poručio je predsjednik HUNIG-a Želimir Šikonja predstavljajući plan rada za 2020.
On se posebno osvrnuo na uspješno organiziranu 10. međunarodnu konferenciju i izložbu o naftno plinskom gospodarstvu i primarnoj energiji, koja je u Šibeniku okupila blizu 300 sudionika iz 80 domaćih i inozemnih tvrtki i institucija iz 13 zemalja. Sudionicima konferencije predstavljeno je 56 stručnih predavanja i 23 u poster sekciji. Kada je riječ o pomlađivanju, u proteklih godinu dana HUNIG-u su pristupila 54 nova člana pa udruga sada broji 420 članova. U izvješću o radu predsjednik HUNIG-a je još istaknuo izdavačku djelatnost, časopis Nafta i Plin, potom aktivno sudjelovanje u davanju prijedloga i mišljenja kod donošenja zakonske regulative, povezivanje sa srodnim udrugama u zemlji i inozemstvu, javna istupanja, digitalizaciju poslovnih procesa… te pozvao sve članove da se uključe u rad udruge te predlože projekte.
Skupština je potom prihvatila financijsko izvješće za 2018., rebalans plana za 2019. te financijski plan HUNIG-a za 2020. Skupština je prihvatila i izvješće Nadzornog odbora za 2018. koje je im je predstavila Melita Ćapin, predsjednica NO.
