Predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa Želimir Šikonja i stručnjak za energetiku Igor Dekanić bili su 21. veljače 2022. gosti u emisiji „Izvan okvira“ N1 televizije. Razgovaralo se načinu formiranja cijena nafte i plina, sukobu oko Ukrajine i njegovom utjecaju na značajni rast cijena energenata, ovisnosti Europske unije o ruskom plinu, o Sjevernom toku 2 i drugom.
“Sukob oko Ukrajine u ovom trenutku zasigurno najviše utječe na rast energenata. Kada je riječ o nafti, ne treba zaboraviti da je cijena sirove nafte relativno niska u odnosu na maloprodajnu cijenu. U Europi su maloprodajne cijene derivata takve da otprilike 60 posto cijene otpada na poreze i doprinose državi, a svega 40 posto je istraživanje, logistiku i distribuciju, naglasio je Dekanić. Cijena u Hrvatskoj ovisi o cijeni nabave na Mediteranu, na to se dodaju trošarine i PDV. U svemu tome se nalazi i marža, kazao je Šikonja. Dodaje da će vladina intervencija u smislu zamrzavanja cijene goriva kratkoročno pomoći, pogotovo psihološki.
Dekanić je objasnio kako se kroz povijest utvrđivala cijena prirodnog plina. “Prirodni plin se formirao kao svojevrsna komunalna interna cijena, pogotovo u Europi. Posljednjih nekoliko godina se akcijom svih zemalja Europske unije forsiralo tržište. Operatori sustava pa i opskrbljivači su sve više pribjegavali tržištu i počele su se cijene formirati na tržištu”, govori Dekanić.
Šikonja dodaje da se nakon pandemije i zatišja krenula veća potražnja, a samim time i rast cijena. Dekanić ne vjeruje da će doći do energetskog sloma ako ruske prijetnje o prekidu isporuke plina postanu stvarne, ali će doći do porasta cijena i nestašice. “Ipak, niti se Rusiji isplati prekinuti isporuku Europi, a s druge strane Europi je u interesu dobiti i kupiti taj plin. I jedna i druga strana pribjegavaju ucjenama. Osnovni problem kod energije je u tome što energija spada u neelastične proizvode. Neisporučene količine plina ili nafte ne mogu se u kratkom roku zamijeniti nekom drugom robom”, objasnio je Dekanić.
Govoreći o Sjevernom toku 2 Šikonja je mišljenja da će plinovod biti stavljen u funkciju. Tim se plinovodom zaobilazi Ukrajina, preko čijeg se teritorija u Europu do nedavno transportiralo 80 posto ruskog plina.
U nastavku emisije Šikonja je podsjetio na veliki jubilej. Naime, osnutkom poduzeća Naftaplin prije 70 godina počela je organizirana aktivnost istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Hrvatskoj.
“Kada je riječ o potencijalima nafte i plina u RH postoje tri područja – panonski dio, središnji dio (Dinaridi) i Jadran“, rekao je Šikonja i dodao kako je većina proizvodnih polja otkrivena šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. Dekanić je pak istaknuo da nema nikakve šanse da Hrvatska bude energetski neovisna. “To ne vrijedi samo za Hrvatsku, nego za cijelu Europsku uniju. Sve europske zemlje su praktično uvoznici energije. Ležišta nafte se na neki način mogu smatrati vječnom rentom, ali najveći dio tih rezervi je već iscrpljen.“
Govoreći o većinskom mađarskom udjelu u Ini, Dekanić ističe: “Hrvatima ne smeta što su vlasnici Nogometnog kluba Osijek Mađari, ali smeta im što su vlasnici Ine Mađari.“ Što se tiče profitabilnosti, moglo bi se reći da MOL bolje gospodari Inom, nego što su to radili neki drugi vlasnici hrvatskih kompanija. Ina je i dalje hrvatska kompanija. Bitno je da kompanija posluje profitabilno, da se ulažu u istraživanje nafte i plina, u nove projekte, dodao je Šikonja.
