13. međunarodna konferencija ENERGETSKI GEORESURSI – ODRŽIVA ENERGETSKA BUDUĆNOST
U Šibeniku je od 5. do 7. listopada 2026. održana 13. međunarodna konferencija ENERGETSKI GEORESURSI – ODRŽIVA ENERGETSKA BUDUĆNOST, stručni skup koji je okupio oko 250 domaćih i inozemnih stručnjaka.
Na svečanosti otvaranja 6. listopada prisutnima su se s nekoliko prigodnih riječi obratili: Jadranka Leško, načelnica Sektor za naftno rudarstvo i geotermalne vode za energetske svrhe Ministarstva gospodarstva, potom Hrvoje Milić član Inine Uprave, Ivica Arar, predsjednik Uprave Plinacra, Vlado Vlašić, direktor tvrtke Podzemno skladište plina, zatim Borivoje Pašić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zoran Čogelja, ispred Znanstvenog vijeće za naftno plinsko gospodarstvo i energetiku HAZU te Želimir Šikonja, predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa.
Nakon duže godina na HUNIG-ovoj konferenciji ponovo su bili poslovni partneri iz Egipta i Sirije, dvije zemlje u kojima INA ima dugogodišnje istražne i proizvodne koncesije. Iz kompanije Cheiron Egypt bio je član Uprave Mohamed Elnaka, a u delegaciji Syrian Petroleum Company, dvojica menadžera: Walid Alyousef i Hisham Al Saleh.
Istaknimo da su sudionici konferencije u Šibeniku bili: Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike, koji je održao uvodno predavanje pod nazivom „Energetski resursi kao pokretači geopolitičkih odluka“, potom „ Dražen Jakšić, ravnatelja Energetskog instituta „Hrvoje Požar“, Marin Zovko, član Inine Uprave, Goran Pleše, Inin operativni direktor, Miroslav Skalicki, član Uprave Petrokemije Kutina i drugi.
Ovogodišnja konferencija dolazi u trenutku kada se globalno energetsko tržište suočava s novim izazovima i transformacijama. Svjedoci smo vremena u kojem energetika više nije samo pitanje ekonomije i tehnologije, već ključni stup nacionalne sigurnosti i vanjske politike. Imperativ energetske neovisnosti i strateška uloga domaće proizvodnje gurnuli su ponovno naftu i plin u fokus nove geopolitičke stvarnosti, a njihova važnost je naglašena i na ovom stručnom skupu.
Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika se ubraja među glavne infrastrukturne energetske djelatnosti, a uz to i među djelatnosti koje su ključne za gospodarski razvitak država koje raspolažu prirodnim resursima dostatnim za njihovu komercijalnu eksploataciju.
Početkom godine INA-i su dodijeljene dvije nove istražne dozvole – Sava 10/1 i Drava 02/02, čime je značajno proširen operatorski istražni portfelj na području kontinentalne Hrvatske. Uz to, INA nastavlja istražne aktivnosti na prostoru DR-03, gdje su komercijalna plinska otkrića Veliki Rastovac i Obradovci-5 potvrdila visoku perspektivnost područja. Rast Ininog portfelja dodatno je ojačan stjecanjem preostaloga udjela na istražnom bloku SA-07. INA danas raspolaže najvećim operatorskim istražnim portfeljem u Republici Hrvatskoj. Tijekom sljedećih dvanaest mjeseci planira bušenje ukupno devet istražnih i razradnih bušotina, od čega sedam kao operator u Hrvatskoj te dvije kao partner, što predstavlja jedan od najintenzivnijih istražnih programa u novijoj povijesti kompanije. Primjenom suvremenih seizmičkih tehnologija i discipliniranim upravljanjem portfeljem, INA nastavlja stvarati preduvjete za nova otkrića i povećanje domaćih rezervi ugljikovodika, pridonoseći dugoročnoj energetskoj sigurnosti Republike Hrvatske, čulo se, uz ostalo u uvodnoj prezentaciji Hrvoja Milića, člana Inine Uprave.
Kada je riječ o aktualnom investicijskom ciklusu Plinacra, tvrtke koja ove godine obilježava 25 godina uspješnog djelovanja, u fokusu je izgradnja i puštanje u rad čak četiri magistralna plinovoda na dionicama: Zlobin – Bosiljevo, Bosiljevo – Sisak, Kozarac – Sisak i Zabok – Lučko. Njihovim puštanjem u rad kapacitet terminala za UPP na otoku Krku dosegnut će 6,1 mlrd. m³, a izvozni kapaciteti prema Mađarskoj i Sloveniji višestruko će porasti. Ova četiri plinovoda dio su projekta „Povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku te jačanje plinske infrastrukture“ financiranog bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost EU. U proteklih 25 godina Plinacro je prošao put od nacionalnog operatora koji je naslijedio funkcionalan, ali ograničen sustav, do tvrtke koja danas upravlja jednom od ključnih energetskih infrastruktura u Hrvatskoj, rekao je, uz ostalo u uvodnoj prezentaciji Darko Pavlović, savjetnik predsjednika Uprave Plinacra.
Uvodno predavanje Damira Vrbića nosilo je naziv „Strateška uloga JANAF-a : Od sigurnosti opskrbe do energetske tranzicije“. Govorio je o strateškoj konkurentnosti naftovoda, tržištu nafte u zemlji i svijetu, najznačajnijim investicijskim projektima u naftnom segmentu te doprinosu sigurnosti energetske opskrbe Hrvatske i zemalja jugoistočne i srednje Europe, omogućavanjem uvoza nafte iz različitih smjerova i izvora. Osvrnuo se i na srednjoročnu i dugoročnu strategiju tranzicije JANAF-a za razdoblje do 2030., odnosno 2050. godine, koja ima cilj razvoj i tranzicija od naftne u održivu energetsku kompaniju uz diverzifikaciju poslovanja u OIE i smanjivanje aktivnosti naftnih djelatnosti koje će biti glavna potpora transformaciji tvrtke.
Geotermalna energija se nametnula kao jedan od obnovljivih energenata koji može donijeti stabilnost energetskog sustava. Promjene koje su se u posljednjem desetljeću dogodile u naftnim i plinskim tehnologijama i izvođenju radova otvaraju potpuno nove mogućnosti. Unapređenje i transfer postojećih tehnologija industrije nafte i plina moglo bi omogućiti široku primjenu geotermalne energije. Zaprešić, Velika Gorica, Osijek i Vinkovci četiri su lokacije projekta „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“ na kojima je potvrđen značajan geotermalni potencijal. Ovime je Agencija za ugljikovodike uspješno provela i zaključila istražne aktivnosti na svim predviđenim lokacijama, ostvarivši stopostotni učinak i maksimalnu uspješnost projekta. Projekt je financiran sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u ukupnoj vrijednosti od 50,8 milijuna eura. Osim uspješnih projekata geotermi Marijan Krpan se osvrnuo na rezultate istraživanja ugljikovodika na koncesijama u Panonskom bazenu, potom na projekte GT CCS, strateško partnerstvo u Kazahstanu te na zakonski okvir za budućnost prema kojemu bi Agencija za ugljikovodike promijenila ime u Agenciju za geoenergiju. Promjena naziva nije promjena smjera već formalno priznanje uloge –
svi energetski georesursi podzemlja pod jednim krovom, uz jasnije upravljanje i izvore financiranja, zaključio je Krpan.
Osim 37 stručnih radova – prezentacija i postera koja je pripremilo više od 100 autora i koautora na konferenciji su održane i dvije zanimljive panel rasprave, od kojih jedna pod nazivom „Hrvatska energetska budućnost: lijepe želje spram realnosti“ koju je vodio Jerko Jelić Balta i druga „Od iscrpljenih ležišta do strateških energetskih objekata“, čiji je moderator bio Dragutin Domitrović. Panelisti su bili: Jadranka Leško (MINGO), Goran Pleše (INA), Dražen Jakšić (EIHP), Aljoša Pleić (HGK), Irena Jakić (HEP), Nikolina Lukačić Petrović (INA), Marko Živković (AZU), Laslo Farkaš Višontai (PSP).
Važno je istaknuti da su znanstveno-stručni podupiratlji konferencije bili: Agencija za ugljikovodike, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku HAZU te Hrvatska sekcija Međunarodne udruge naftnih inženjera (SPE).
Sponzori i partneri 13. međunarodne konferencije ENERGETSKI GEORESURSI – ODRŽIVA ENERGETSKA BUDUĆNOST bile su tvrtke iz sektora energetike, među kojima INA-Industrija nafte, kao glavni sponzor, potom Plinacro, JANAF, LNG Hrvatska, Yokogawa Hungária, Monter-Strojarske montaže, S.C.A.N., Podzemno skladište plina, Aeks, Pico Flow Controls, VIS VIVA GSM i slb (Schlumberger).
Stefanija Novak – Zoroe
