Hrvatska ima iznimno dobru priliku za iskorištavanje geotermalnog potencijala, Naime, Panonski bazen ima čak 60% veći geotermalni gradijent od europskog prosjeka, što našu zemlju stavlja na visoko mjesto u mogućnostima iskorištavanja geotermalne energije, a taj neiskorišteni prirodni potencijal dugoročno može donijeti značajne gospodarske koristi, ali i stvoriti temelj energetske održivosti. Potaknuti tim činjenicama Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa u suradnji s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizirala je 1. srpnja 2021. u turističkom naselju Vuglec Breg, pored Krapine, jednodnevnu konferenciju na temu „Geotermalna energija – korak u energetskoj tranziciji RH“.
U panel raspravi pod nazivom „Geotermalna energija u Hrvatskoj“
Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike se osvrnuo na instalirane geotermalne kapacitete u svijetu u 2020. koji iznose 15,608 MW. Kada je pak riječ o geotermalnim potencijalima Hrvatske, poglavito Panonskom bazenu radi se o regiji velikog potencijala za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda u energetske svrhe (toplinarstvo, poljoprivreda i struja) i to na 191 bušotini. Od tog broja 71 bušotina je pogodna za dobivanje električne energije, a njih 120 za toplinarstvo. S obzirom na činjenicu da Agencija raspolaže s bušotinskim i geološkim podacima te seizmičkim o tim bušotinama rizik investitora je značajno smanjen, a time i capex ulaganja. Naime, 70 posto istražnih bušotina je tehnički likvidirano, što znači da postoji mogućnost ponovne uporabe/re-entry. Na temelju procjene geoloških, bušotinskih, geofizičkih i seizmičkih podataka stručnjaci Agencije za ugljikovodike izdvojili su 75 geotermalnih istražnih potencijala, od čega 32 za proizvodnju električne energije, a 43 za proizvodnju topline.
U Hrvatskoj je trenutno aktivno osam istražnih prostora geotermalne vode za energetske svrhe na kojima je fokus usmjeren na istražne aktivnosti s ciljem proizvodnje električne energije te u manjoj mjeri za proizvodnju toplinske energije, a koje se većinom odnose na lokalne zajednice koje imaju planove koristiti toplinsku energiju za grijanje naselja.
Projekti koji su trenutačno u istražnoj fazi mogu proizvesti električnu snagu 59 MW i u punoj implementaciji mogu biti 2022. – 2025. Projekti koji su u fazi eksploatacije su Velika Ciglena (električna energija), Draškovec (električna energija), Bizovac (toplinska energija), Ivanić (toplinska energija), Sveta Nedjelja (toplinska energija – poljoprivreda) i Bošnjaci sjever (toplinska energija – poljoprivreda).
U nastavku konferencije Ninoslav Dusper iz Urbanističkog instituta Hrvatske d.d. , odnosno njegova suradnica Pleše održala je prezentaciju s temom „Izmjena i dopuna prostornih planova radi privođenja u proizvodnju i izgradnje geotermalnih objekata“. Osvrnula se na očekivane i neočekivane izazove u složenim procesima upravljanja prostornim planovima na lokalnoj, odnosno regionalnoj i državnoj razini.
Davor Paradžik (Elektroprojekt d.d.) je govorio o geotermalnim projektima s projektantskog stajališta – ulaznim podacima za projektiranje, projektima – idejnom, glavnom i izvedbenom. Posebnu pozornost treba posvetiti: građevinskoj konstrukciji, utjecaju buke na okolinu, zaštiti na radu, zaštiti od požara, protueksplozijskoj zaštiti, kategorizaciji opreme pod tlakom, zaštiti od korozije te sprečavanju taloženja kamenca u cjevovodima i opremi.
Ratko Đorđević (DVOKUT-ECRO d.o.o.) je govorio na temu „Primjena geotermalne energije s aspekta ekologije i održivog razvoja“. Osvrnuo se na širi aspekt Zelenog plana, na zakonske odredbe, okolišne dozvole, plan praćenja emisije stakleničkih plinova, praktične i socijalne aspekte iskorištavanja geotermalne energije i zaštite okoliša.
Nakon vrlo zanimljive i otvorene panel rasprave, održana su tri stručna predavanja. Željka Sladović, direktorica tvrtke Geoda Consulting d.o.o. je govorila o “Primjeni magnetotelurike u istraživanju i razradi hidrogeotermalnih ležišta u Hrvatskoj”. Mišo Soleša, profesor na Sveučilištu za rudarstvo i metalurgiju u Leobenu u Austriji održao je predavanje na temu „Iskorištavanje geotermalne energije revitalizacijom napuštenih naftnih i plinskih bušotina“.
Sudionici konferencije mogli su čuti kakva su iskustva na izgradnji prve hrvatske geotermalne elektrane Velika Ciglena, koja je počela raditi 2019. s po dvije proizvodne i utisne bušotine. Sukladno potpisanom ugovoru s investitorom GEON d.o.o. (MB Geothermal), razdoblje eksploatacije geotermalne vode planiran je za 20 godina. Kapacitet elektrane je 10 MWe. Prva hrvatska geotermalna elektrana u Velikoj Cigleni u protekle dvije godine je proizvela 159 GWh električne energije.
Intenziviranjem i valorizacijom tog golemog prirodnog potencijala mogle bi se ostvariti stotine MW iz nove čiste, obnovljive energije, a što je ujedno i zajednički cilj svih zemalja Europske unije, a navodi se kao jedan od ciljeva hrvatske zelene energetske strategije.
