Novi zamah istraživanja ugljikovodika i geotermalne energije u Hrvatskoj
Pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Hrvatske gospodarske komore u Šibeniku je od 17. do 19. listopada održana 11. međunarodna konferencija o naftno plinskom gospodarstvu i obnovljivim izvorima energije, stručni skup čiji je moto bio „Naftno plinski sektor igra stratešku ulogu u niskougljičnoj energetskoj tranziciji“, a koji je okupio 200 sudionika.
Na svečanosti otvaranja 18. listopada prisutnima su se, obratili Želimir Šikonja, predsjednik HUNIG-a, Zoran Čogelja u ime Znanstvenog vijeća za naftno plinsko gospodarstvo i energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Vladislav Brkić, dekan Rudarsko geološko naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vlado Vlašić, direktor tvrtke Podzemno skladište plina, Vedran Špehar, pomoćnih predsjednika uprave Plinacra te Marija Šćulac Domac,direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore. U ime grada domaćina skup je pozdravio Danijel Mileta, zamjenik gradonačelnika Šibenika koji je izrazio zadovoljstvo što je Šibenik domaćin tako uglednog skupa sedmi put zaredom.
Uvodna predavanja održali su: Nikola Mišetić, operativni direktor Istraživanje i proizvodnja nafte i plina INA d.d., Gabor Bada, direktor istraživanja tvrtke ASPECT CROATIA, Jeff Davies, menadžer kanadske tvrtke Vermilion za središnju i istočnu Europu, Robert Bošnjak, pomoćnik člana uprave Plinacra te Marko Častek, inženjer u tvrtki LNG Hrvatska.
INA ambiciozno ulazi u nova istraživanja nafte i plina s ciljem da vrati razinu proizvodnje ugljikovodika na one količine koje su bile prije 5- 6 godina, istaknuo je Nikola Mišetić i dodao da se u sjevernom Jadranu 2024. planira izbušiti 11 novih bušotina. Istodobno, nastavit će se aktivnosti na zajedničkom hrvatsko-mađarskom projektu Zalata-Dravica (iz 2008.), potom istražno bušenje na koncesiji Drava-02 i Drava -03 te SZH-01. U planu je izrada 4 istražne bušotine. Nastavlja se s EOR projektima Ivanić i Žutica te s ulaganjima na koncesijama u Egiptu. INA ima ambicije za uključivanje u nove geotermalne projekte za koncesije koje će objaviti nadležna Agencija. Osim toga, u planu je ispitivanje geotermalnih potencijala na Molvama i Beničancima, zaključio je Mišetić.
Američka tvrtka ASPECT koja od 2020. ima istražnu koncesiju na bloku Sava-06 radi na 3D seizmičkom snimanju i interpretaciji te 2023. priprema izradu prve istražne bušotine, rekao je u uvodnom predavanju Gabor Bada.
Kanadska tvrtka Vermilion koja u Hrvatskoj od 2016. istražuje na pet blokova, ostaje fokusirana na dva bloka na kojima ima nabolje rezultate. Po riječima Jeffa Daviesa na bloku Sava-7 očekuje se potencijalna proizvodnja nafte te će se krajem 2023. i početkom 2024. izraditi četiri bušotine. Istodobno, na bloku Sava -10 otkrivena su 2019. ležišta plina ( Cerić i Berek) i u tijeku je ishođenje dozvola za infrastrukturu buduće proizvodnje plina. Također, na tom se bloku 2024. nastavlja s izradom dvije nove bušotine.
Plinski transportni sustav RH koji vodi tvrtka Plinacro danas ima 2.544 km plinovoda, 5 ulaza iz proizvodnje, 2 međunarodne interkonekcije, jedan ulaz iz terminala za UPP i jednu kompresorsku stanicu – rekao je u uvodnom predavanju Robert Bošnjak. Sukladno Energetskoj strategiji RH Plinacro ima zadaću povećati diversifikaciju opskrbe plinom izgradnjom terminala za UPP, odnosno razvojem projekata za dobavu plina iz Kaspijske regije ili istočnog Mediterana. Isto tako potrebno je razviti sve projekte koji mogu povećati transport plina preko hrvatskog plinskog transportnog sustava i učinkovitost samog sustava. Strateški projekti kojima je moguće diversificirati dobavne pravce i učinkovitost transportnog sustava te osigurati sigurnost opskrbe plinom sukladno kriteriju N-1 su terminal za UPP u općini Omišalj na otoku Krku s evakuacijskim plinovodima prema domaćem tržištu, Sloveniji, Mađarskoj i Srbiji te Jonsko-jadranski plinovod. To drugim riječima znači izgraditi 1.070 km novih plinovoda, zaključio je Bošnjak.
O strateškom i gospodarskom značaju LNG terminal na Krku i budućim ulaganjima u proširenje kapaciteta Terminala sa sadašnjih 2,6 na 6,1 milijardi prostornih metara plina s ciljem povećanja sigurnosti opskrbe tim energentom govorio je Marko Častek u uvodnom izlaganju.
Osim stručnih predavanja-prezentacija održana su tri panela. Jedna pod nazivom „Pogled na budućnost naftno plinskih stručnjaka u energetskoj tranziciji“ imao je za cilj raspraviti o izazovima – perspektivi industrije nafte i plina u energetskoj tranziciji. U panelu koji je vodio Želimir Šikonja sudjelovali su: Nikola Mišetić (INA), Marijan Krpan(AZU), Christian Wilms (MOL), Robert Bošnjak (Plinacro) i Vladislav Brkić (RGNF).
Ako se naftne kompanije sa svojim sinergijskim sposobnostima, tehnologijama, infrastrukturom, podacima i stručnom radnom snagom aktivnije uključe u geotermalne projekte, geotermalne energija bi konačno mogla ostvariti veliki uzlet i postati glavni igrač čiste energije. Odgovor na pitanje Koliko je „vruća“ geotermalna energija u Hrvatskoj? tražila se u raspravi na drugom panelu, koji je vodio Dragutin Domitrović. U njemu su sudjelovali gradonačelnik grada Bjelovara Dario Hrebak, Jadranka Leško (MINGOR) te Jerko Jelić Balta (INA /MOL).
U tematskom dijelu 11. međunarodnog stručnog skupa raspravljati će se o razvoju novih tehnologija proizvodnje energije iz konvencionalnih, nekonvencionalnih kao i obnovljivih izvora, uvažavajući pri tome optimizaciju korištenja ukupnih prirodnih resursa, u funkciji održivog razvoja, konkurentnosti i sigurnosti opskrbe te smanjenja emisije stakleničkih plinova kao nacionalnog doprinosa zajedničkom cilju Europske unije. Posebni naglasak bio je na maksimalnom korištenju vlastitih potencijala ugljikovodika i obnovljivih izvora energije, razvoju plinskog transportnog sustava te na povećanju kapaciteta LNG terminala.
Kada je riječ o tehnologijama hvatanja i skladištenja ugljikova dioksida, o njima se rasprava voditi na trećem panelu naslova „Mi znamo kako „izvaditi“ ugljikovodike van i kako vratiti ugljik natrag“, čiji je moderator bio Jerko Jelić Balta. Panelisti su bili: Jadranka Leško (MINGOR), Lidija Božić (AZU), Davor Blažek (NEXE), Nikolina Lukačić(INA/MOL), Domagoj Vulin (RFNF) i Tamara Tarnik (HEP).
Glavni sponzor konferencije bila je INA- Industrija nafte, a sponzori i izlagači brojne domaće i inozemne tvrtke koje se bave energetikom i to: PLINACRO, Siemens Energy, voestalpine Tubulars, JANAF, Podzemno skladište plina, LNG Hrvatska, S.C.A.N., Aeks, Yokogawa Hungaria, Monter – strojarske montaže, Fika Eco, Calida Aqua, Crodux-energetika, Delta Terminali, Duwar …
Osim respektabilnog broja sponzora, o uspješnosti šibenskog skupa najbolje govori i podatak o okupljanju predstavnika 60-tak domaćih i inozemnih tvrtki i institucija iz 6 zemalja te podatak da je tijekom dvodnevnog rada predstavljeno 40-tak stručnih i poster predavanja koja je pripremilo više od 100 autora i koautora.
S.N-Z.
