Mogu li se povećati zalihe ugljikovodika u Hrvatskoj?
Što je „Geovision“ tehnologija istraživanja ugljikovodika u usporedbi s tradicionalnim metodama, gdje je do sada primijenjena te mogu li se njezinom primjenom i na području Hrvatske povećati zalihe nafte i plina, pitanja su na koja su se odgovori mogli čuti na predavanju ruskog stručnjaka Kanataev Jurija Alekseeviča.
Predavanje koje je okupilo veliki broj energetskih stručnjaka, ponajprije geologa, organizirala je Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa, a održano je 28. svibnja u Ininoj Poslovnoj zgradi Av. V. Holjevca u Zagrebu. Inače, gospodin Kanataev je predsjednik Association of high technology companies „Pandjsher – Alkor“ i generalni direktor ZAO NPK “Pandjsher-Holding-a”.
„Geovision“ tehnologija, koju su razradili ruski znanstvenici, temelji se na konceptu „Microlepton“ čestica, a rezultat je suvremenih istraživanja te počiva na primjeni fizike čestica, koje se temelje na teoriji slabih sila. Koncept se također temelji na Bohrovom modelu atoma uključujući i novu primjenu „Microlepton“ čestica, koje se nalaze u orbiti oko elektrona, nukleusa kao i unutar njega te u prostoru između atoma (slobodni leptoni).
Pod određenim uvjetima mogu se registrirati subatomska polja geoloških objekata. Prilikom fotografiranja dijela Zemlje iz svemirskog satelita, slika se snima na vidljivu sliku Zemljine površine, kao i nevidljivo subatomsko zračenje različitih geoloških objekata na površini i unutar Zemlje. U procesu posebne obrade – vizualizacije – ova nevidljiva subatomska slika se filtrira posebnim filtrom za željenu supstancu i prenosi u optički raspon, odnosno postaje vidljiv. Nakon vizualizacije moguće je dobiti distribuciju obećavajućih područja pojavljivanja željenog minerala u istraživanom području, rangirati ih prema izgledima i izdvojiti područja za daljnje detaljne studije.
Kada je riječ o praktičnoj primjeni „Geovision“ tehnologije Kanataev je istaknuo da je ona u primjeni 25 godina i do sada je korištena na 51 projekata koji su vezani za ugljikovodike, geotermalnu energiju i vodu te na još 39 projekata krutih mineralnih sirovina (zlato, krom…) Prvi puta je primijenjena u Sjevernoj Koreji 1993. do 1995. (na kopnu i moru), potom 1995. na Cipru, 1997. u Rusiji na naftnom polju Arigolsky, gdje su izvan proizvodnog polja locirane nove bušotine, koje su rezultirale povećanjem zaliha ugljikovodika. Nekoliko godina kasnije 2002. metoda se koristila u Moldaviji, 2003. u Kini, potom u razdoblju od 2007. do 2008. u Rusiji Kalmykija i na području Turske (geotermalna polja). U ruskoj oblasti Omsk „Geovistion“ tehnologija je u primjeni od 2011. do 2014., a na području Sibira od 2014. do 2015., gdje su revitalizirana stara polja, odnosno neproduktivne bušotine.
Po riječima Kanataeva, u svim ovim projektima polučeni su odlični rezultati. Osim što su locirane nove istražne bušotina koje su bile pozitivne, ova metoda je dala rezultate na postojećim proizvodnim poljima, na njihovom proširenju, revitalizaciji, odnosno povećanju zaliha nafte i plina. U usporedbi s tradicionalnim metodama istraživanja ova tehnologija ima prednosti – manji utrošak vremena, financijskih sredstava i manji utjecaj na okoliš.
Naposljetku, kako je naglasio Kanataev Hrvatska ima četiri perspektivna područja za otkriće, odnosno povećanje zaliha ugljikovodika, od kojeg se jedno nalazi na granici sa Crnom Gorom.
